Boja je jako važan dio mojih slika pejzaža. Neovisno je li riječ o epskom pejzažu s nevjerojatno živim bojama ili nečemu mnogo suptilnijem, gledatelju želim pokazati kako boja i svjetlost mogu biti nevjerojatne.
Planiranje lokacije
Sve počinje od planiranja. Puno vremena trošim na istraživanje lokacija slika pejzaža, posebice u svojoj domovini Nizozemskoj. Uvijek držite oči otvorenima jer ste potencijalnu lokaciju možda već prošli stotinama puta.
Mnogo je i drugih načina na koje možete istraživati lokacije. Gotovo svaku lokaciju možete pronaći na Instagramu ili Google slikama te vidjeti kakvo je područje i s kakvim ćete osvjetljenjem raditi. Kada istražujem nešto što je van poznatih puteva, koristim Google Earth na kojem mogu provesti sate gledajući teren i provjeravajući potencijalne lokacije. Kada stignem na lokaciju, često dronom istražim potencijalne točke, što mi štedi vrijeme i energiju. Da bih dobio pravu boju, moram znati kakvo će biti osvjetljenje. Moram provjeriti kada i gdje će izaći sunce ili mjesec, kao i kada će zaći. Za to najviše koristim aplikaciju PhotoPills u kojoj mogu provjeriti kako će kretanje mjeseca i sunca utjecati na lokaciju.
Uz to, uvijek obraćam pažnju na vremenske prilike jer one znatno utječu na boje na snimci. Ako sve ide po planu i vrijeme mi je naklonjeno, osvjetljenje je savršeno neposredno prije izlaska sunca i neposredno nakon zalaska sunca. Tada nebo može biti crveno, ružičasto ili ljubičasto – a to su žive boje koje volim. Snimam i noću jer je noćno nebo puno boja koje se mogu snimiti uz dugu ekspoziciju, a posebice u područjima bez svjetlosnog onečišćenja.
No općenito gledajući, zapravo tražim komplementarne boje. Plava i narančasta jedna su od mojih omiljenih kombinacija boja – plavo more s narančastim nebom izgleda odlično. No i mali objekti u prednjem planu mogu se dobro slagati s bojom neba, na primjer cvijetak ili kamenčić. Obratite pažnju na te stvari i pokušajte ih uklopiti u svoje kompozicije.
Manje, živopisne objekte u prednjem planu ističem, između ostalog, pomoću iznimno širokokutnih objektiva. Često koristim 12 – 24 mm f/4 G objektiv uz 12 mm. Kada se približite tlu s tom žarišnom duljinom, vidjet ćete sve detalje koje možete koristiti kao objekte u prednjem planu. Uz 12 mm prednji plan postaje vrlo velik, pa vam se čini da uranjate u sliku.
Često koristim i objektiv Sony FE 100 – 400 mm f/4,5 – 5,6 OSS G Master Lens. To je jedan od najoštrijih objektiva za zumiranje koje sam koristio i ovisan sam o njemu! Kada snimate uz 400 mm, morate biti vrlo kreativni – morate gledati u daljinu i vidjeti kako će se različiti elementi u krajoliku međusobno slagati. Snimanje uz takve ekstremne žarišne duljine tjera vas da budete kreativni, pa ćete dobiti posebniju sliku nego uz standardnu žarišnu duljinu.
Objektive sam koristio s fotoaparatom Sony α7R II, ali sam prešao na Sony α7R III. Njegova rezolucija od 42,4 megapiksela daje mi sve detalje koji su mi potrebni, a dinamički raspon može izvući detalje iz sjena. Osim fotoaparata, objektiva i stativa, sa sobom nosim i nekoliko filtara, ali rijetko koristim gradacijske ND filtre jer često namještam ekspoziciju za svijetle dijelove. Znam da će α7R III gotovo uvijek snimiti mnoštvo detalja u sjenama, koje nakon toga mogu dodatno istaknuti prilikom uređivanja slika.
Uređivanje
Kada uređujem slike, obrađujem ih da bih dobio najbolji dio kadra. No nikada ne lažiram scenu promjenom neba – tehnikama obrade predstavljam ono što je u kadru na najbolji način. Za to koristim Adobe Lightroom s pomoću kojeg stvaram katalog slika, a zatim uz Adobe Photoshop obrađujem sliku, prilagođavam boju i kontrast te poboljšavam određene dijelove.
Ljudi često kažu da se fotografije previše obrađuju ili da slika izgleda lažno, posebice kada gledaju izlaske ili zalaske sunca. No prirodna svjetlost i boja mogu biti nevjerojatne te ponekad moram smanjiti zasićenost u dijelovima slike. Stoga preporučujem da ustanete rano i svjedočite snazi prirode.
Nekoliko savjeta za kraj:
„Opsjednut sam potragom za savršenom fotografijom”