Noć je alat
Snimanje noću smatram alatom koji imam na raspolaganju. U tami se aktiviraju vaša ostala osjetila. Primjećujete mirise, temperaturu i zvukove. Potom uočite dostupno svjetlo, primjerice puni mjesec koji s neba baca sjene ili pak stotine sićušnih zvijezda na nebu. Iskustva ovih doživljaja možete pretočiti u fotografije.
Slikajte svjetlom
Noć vam pruža prazno platno. Sami birate što želite osvijetliti i otkriti. Ja se za to koristim svjetiljkom te ulazim u interakciju s prizorom.
Ako samo postavite fotoaparat na tronožac, stanete iza njega i uperite baterijsku svjetiljku, slika koju dobijete neće biti suviše impresivna. Dapače, izgledat će kao da je osvjetljena bljeskalicom na fotoaparatu. Ja umjesto toga napravim krug oko prizora i ravnomjerno pomičem snop svjetiljke preko njega.
Osnovne tehničke pojedinosti
Kada snimate po noći, vaš glavni protivnik bit će nedostatak svjetla. Tronožac je nužan kako biste dugom ekspozicijom mogli uloviti što je moguće više svjetla dok je prizor u fokusu. Potrebna vam je dovoljno niska brzina zatvarača da biste snimili svjetlost zvijezda. Međutim, u borbi ste i sa Zemljinom rotacijom zbog koje će zvijezde biti zamućene ako je brzina zatvarača preniska.
Ako želite snimiti savršeno noćno nebo, općenito pravilo je da bi se brzina zatvarača, mjerena u djelićima sekunde, trebala podudarati sa žarišnom duljinom. Na primjer, žarišna duljina od 20 mm zahtijevala bi trajanje ekspozicije od najviše 20 sekundi. Uglavnom snimam objektivom FE 12-24mm f/4 G ili FE 16-35 f/2.8 GM. Podjednako su dobri za snimanje noćnih krajolika kao i za snimanje tijekom dana.
Brzinu zatvarača uglavnom postavim između 20 i 30 sekundi jer mi ne smeta da se vide sićušni pomaci zvijezda. Ponekad mi se čini da tako podarim snenu atmosferu svojim slikama. Za to postoje i praktični razlozi, jer pri tim brzinama imam više vremena za osvjetljavanje prizora, a mogu primjenjivati i razumne ISO vrijednosti, primjerice ISO 3200 ili 6400.
Odlična stvar kod fotografiranja s fotoaparatima Sony Alpha 1 i Alpha 7R IV je sigurnost koju vam pružaju u to da će kvaliteta slike biti izuzetna i kada se koristite tim postavkama ISO osjetljivosti.
Interno smanjenje šuma pri dugoj ekspoziciji
Ne želim provesti sate i sate obrađujući svoje slike i pritom se u velikoj mjeri oslanjati na softversko smanjenje šuma. Stoga se uvijek koristim iznimnom značajkom smanjenja šuma pri dugoj ekspoziciji svojih Sony Alpha fotoaparata (Menu (Izbornik) > Shooting (Snimanje) > Image Quality (Kvaliteta slike) > Long Exposure NR (Smanjenje šuma pri dugoj ekspoziciji) > On (Uključeno)).
Važnost kvalitetnog izvora svjetlosti
Snažna LED svjetiljka samo je jedan dio priče. Važna je i temperatura svjetla. Meni osobno Mliječna staza uvijek najbolje izgleda pri temperaturi oko 3500 kelvina, stoga se pobrinem da je boja mog izvora svjetlosti tu negdje. U protivnom bi krajolik mogao izgledati previše toplo ili hladno s obzirom na noćno nebo u pozadini.
Još jedan ključan čimbenik je i indeks reprodukcije boja (CRI). Njime se mjeri koliko dobro svjetlo reproducira valne duljine boja u usporedbi s dnevnim svjetlom. Svjetlom niske kvalitete često se dobivaju čudne boje. Opremite se svjetiljkom visokog indeksa CRI, otprilike 97 %, i primijetit ćete veliku razliku u detaljima boja prizora.
Fokusiranje
Kako bi što je više moguće prednjeg plana bilo u fokusu, fokus ne želite postaviti skroz do beskonačnosti. Umjesto toga koristite se ručnim fokusom i vodite računa o indikatoru fokusa. Objektiv fokusirajte tako da indikator pokazuje da ste dosegli beskonačni fokus, a da niste na maksimalnoj udaljenosti fokusa.