samotno stablo obavijeno maglom u zoru

Vrhunski savjeti: Snimanje maglovitih krajolika

Sony Alpha fotoaparatom

Planiranje i vremenski uvjeti

Magla i rosulja su sićušne kapljice vode koje lebde u zraku. U načelu se radi o oblacima koji su mnogo bliže tlu nego inače. Snimanje u magli je uvijek korisno prethodno dobro isplanirati. Odaberite lokaciju koja je poznata po čestoj pojavi magle i pratite vremenske uvjete. Idealno bi bilo doći na lokaciju prije svitanja na vedar dan. Tako ćete postići najbolje osvjetljenje, što je od presudne važnosti, isto kao i kod svih drugih načina fotografiranja krajolika.

Osvjetljenje na lokaciji će se mijenjati kako bude svitalo, stoga uvijek obratite pažnju na to kako svjetlo stvara različite boje, sjene i zrake u vašem prizoru. Primjerice, potražite prekrasne zrake svjetlosti kroz maglovitu šumu ili dugu sjenu nekog objekta koja se proteže krajolikom.

maglom obavijeno razgranato stablo u šumi fanal

© Albert Dros | Sony α7R V + FE 12-24mm f/2.8 GM | 1/6s @ f/10, ISO 100

Oprema

Kada snimate krajolik, najvažnije značajke fotoaparata su rezolucija i dinamički raspon. Fotoaparati Sony Alpha 7R V i Sony Alpha 7 IV predstavljaju odličan izbor zbog svojih rezolucija od 60 odnosno 33 megapiksela i visokog dinamičkog raspona.

Za koji ćete se pak objektiv odlučiti ovisi o tome što točno želite fotografirati, no za takve vrste snimaka općenito su najbolji širokokutni i telefoto objektivi. Njima ćete moći uhvatiti odgovarajuću panoramu odnosno fokusirati se na udaljene detalje u krajoliku. Postoje brojne Sonyjeve FE mount opcije, no objektivi FE 12 – 24 mm F2.8 G Master i FE 12 – 24 mm F4 G odličan su izbor za širokokutne prizore, dok je svestrani Sonyjev objektiv FE 100 – 400 mm F4.5 – 5.6 GM OSS idealan za isticanje detalja.

Osim promišljenog odabira fotoaparata i objektiva, dobra je ideja i upotreba tronošca kako bi sve bilo stabilno. Također ponesite naglavnu ili ručnu svjetiljku kako biste u mraku mogli doći do lokacije i postaviti fotoaparat.

Kompozicija

Snimanje nekih od najimpresivnijih maglovitih krajolika podrazumijeva stajanje na brdu ili planini s koje gledate dolje, prema dolini prekrivenoj maglom. U takvim prizorima razni objekti, poput zgrada ili stabala, proviruju kroz maglu, kao da izranjaju iz oblaka.

Međutim, ako cijeli takav prizor pokušate snimiti širokokutnim objektivom, često može izgledati manje dramatično nego u stvarnosti. Tu će vam od koristi biti telefoto objektiv. Zumirajte zanimljive motive i pripazite da ostavite dovoljno prostora oko njih kako bi se magloviti uvjeti mogli istaknuti.

drevni hram izranja se iz magle na vrhu brda

© İlhan Eroğlu

Ako želite snimiti široku panoramu, bit će vam potrebno nešto zanimljivo što će privući pogled gledatelja. Potražite nešto u prvom planu čime ćete učiniti donji dio slike zanimljivijim. Mala biljka, panj, kamen ili puteljak samo su neki primjeri elemenata u prvom planu koji gledatelja privlače slici i uvlače ga u nju.

stablo obavijeno maglom u zoru

© Albert Dros | Sony α7R V + FE 16-35mm f/2.8 GM | 1/4s @ f/13, ISO 160

Alatom za niveliranje na stražnjem zaslonu ili u tražilu provjerite stoji li vaš fotoaparat u posve vodoravnom položaju. Poravnajte linije za niveliranje tako da s obje strane budu obojene zeleno, što znači da je obzor u ravnini.

Postavke ekspozicije

Iako će konkretne postavke koje ćete primijeniti za ekspoziciju slike varirati, postoje određena pravila kojih se možete držati.

Kako i kod svih ostalih vrsta fotografije krajolika, nastojte da što više prizora bude u fokusu, stoga se koristite malim otvorom blende kako biste postigli najveću dubinsku oštrinu, no izbjegavajte najnižu postavku kako biste dobili maksimalnu oštrinu. Postavka F11 mogla bi biti dobra početna točka.

staro stablo na bijeloj maglovitoj pozadini

© Albert Dros | Sony α7R V + FE 12-24mm f/2.8 GM | 1/6s @ f/10, ISO 100

Ako fotografirate tijekom izlaska sunca, magla može biti jako osvijetljena. Pratite histogram na zaslonu ili u tražilu kako biste provjerili gubite li detalje u svijetlim dijelovima. Podesite ekspoziciju kako biste smanjili površinu preeksponiranih detalja. Zahvaljujući dobrom dinamičkom rasponu i niskoj razini šuma Sonyjeva Alpha fotoaparata, sjene uvijek možete posvijetliti prilikom uređivanja kako biste vratili detalje.

Ako ne želite uređivati RAW slike, upotrijebite interne HDR značajke fotoaparata odnosno značajku optimizacije dinamičkog raspona Dynamic Range Optimiser (DRO). HDR postavka napravit će više snimki istog prizora pri različitim ekspozicijama i spojiti ih kako bi se dobila slika s više detalja u svijetlim i sjenovitim područjima. Za HDR slike trebat će vam tronožac kako bi fotoaparat stajao nepomično pri izradi serije slika.

Značajka DRO mijenja ekspozicije kako bi se u svijetlim dijelovima zadržalo što je više moguće detalja, a istovremeno posvijetlile sjene. Što je DRO postavka viša, to će se sjene više istaknuti. DRO postavka idealna je ako želite dobiti slike koje ćete objaviti na društvenim mrežama, a da ne morate trošiti vrijeme na njihovo uređivanje nakon što ih snimite.

Istaknuti proizvodi

Povezani članci

Prijavite se za primanje biltena α Universe

Čestitamo! Uspješno ste se pretplatili na bilten α Universe

Unesite valjanu adresu e-pošte

Nažalost, došlo je do pogreške

Čestitamo! Uspješno ste se pretplatili