Budući da sam fotograf krajolika specijaliziran za astrofotografiju, preferiram objektive velikih otvora blende kako bih po noći uhvatio što je moguće više svjetla. To često podrazumijeva velike i teške objektive koji nisu baš praktični za putovanja.
Stoga me jako zainteresiralo kad sam čuo za objektiv FE 16mm f/1.8 G jer se radi o iznimno brzom širokokutnom objektivu koji teži malo više od 300 g. Usporedbe radi pored njega sam stavio svoje objektive kojima se inače koristim za astrofotografiju: FE 14mm f/1.8 GM i FE 24mm f/1.4 GM. Ovi objektivi koji su sami po sebi mali i lagani izgledali su ogromni u usporedbi s FE 16mm f/1.8 G, a i otprilike su za 50 % teži. To ga čini najlakšim i najmanjim objektivom za astrofotografiju koji trenutačno možete naći na tržištu.
Ovaj sam objektiv htio pošteno testirati, a za to nema boljeg načina od zimske potjere za magičnom polarnom svjetlošću. Stoga sam se zaputio na Island na kratko jednotjedno putovanje. Kada sam sletio dočekalo me olujno vrijeme, tipično za arktičku zimu. Moje prvo odredište, neovisno o vremenu, bili su vodopadi. Kod vodopada Brúarfoss padala je lagana susnježica, no to nije predstavljao problem ovom objektivu zaštićenom od vlage. Ultraširoki kut snimanja pri 16 mm omogućio mi je da jednostavno snimim vodopad zajedno s azurno plavim koritom. Kada postavite dulje trajanje ekspozicije, između 0,1 i 1 sekunde, možete postići zanimljive efekte protoka. Idealno je upotrijebiti ND filtre za postizanje tih ekspozicija tijekom dana. U usporedbi s objektivom FE 14mm f/1.8 GM, filtri s navojima lako se mogu pričvrstiti na integrirani 67 mm navoj filtra na prednjoj strani objektiva. Kako je moj boravak na Islandu bio veoma spontan, sa sobom nisam imao 67 mm filtre te sam morao improvizirati. Koristeći se najmanjim otvorom blende f/22 i snimajući pri ISO 50 mogao sam postići željeno trajanje ekspozicije od 1/5 s čak i bez filtra. Iako efekti difrakcije mogu negativno utjecati na oštrinu pri f/22, bio sam zaista zadovoljan oštrinom cijele slike te sam mogao na impresivan način snimiti tok. To je pravi način na koji bi objektiv trebao funkcionirati jer kao fotograf krajolika često trebate improvizirati.
Iduća postaja bio je poznati vodopad Skógafoss gdje je oluja ugasila svaku nadu da ću tamo uloviti polarnu svjetlost. Odlučio sam provesti noć kraj vodopada kako bih ga mogao fotografirati ujutro. Sniježilo je tijekom noći tako da sam ga fotografirao sa svježim slojem snježnog pokrivača. Iznenadilo me da je geometrijsko izobličenje bilo minimalno, što nije tipično za ultraširokokutne objektive. Zbog male udaljenosti fokusiranja od 13 cm poigrao sam se s fokusom i gotovo da uopće nisam primijetio odstupanje fokusa (promjene vidnog polja pri promjenama fokusa). To je idealno za slaganje fokusa kada fotografirate krajolike. To sam ovdje radio s fotoaparatom Alpha 7R V koji ima način rada za automatsko slaganje fokusa. Ledene strukture u prednjem planu i snijegom prekriveni vodopad u pozadini.
Vremenska prognoza za iduću večer bila je obećavajuća na jugoistoku zemlje. Iduće mi je odredište bila upečatljiva planina Vestrahorn na jugu Islanda. U regiju sam stigao navečer i krenuo u izviđanje. Uvjeti su bili savršeni: svježi snijeg na prekrasnoj planini koju možete fotografirati sa sjevera s plažom ispred. Nebo se nakon zalaska sunca razvedrilo, dok se vjetar, inače veoma snažan u ovoj regiji, iznenađujuće smirio. Nakon večere u kamperu počela je velika predstava na nebu. Pojava polarne svjetlost ne traje dugo, stoga sam se morao požuriti. Zgrabio sam ruksak i zaputio se na plažu. Na putu do tamo nakratko sam se zaustavio usred snježnog krajolika. Polarna svjetlost obasjala je cijelo nebo stoga sam odlučio napraviti panoramsku snimku. Kako se svjetlost dinamički pomiče, pojedinačne fotografije moraju se brzo snimati. Što je žarišna duljina kraća, potrebno je manje pojedinačnih fotografija, a što je otvor blende veći, to vrijeme ekspozicije može biti kraće. To su idealni uvjeti za objektiv. Sebe sam ubacio na jednu fotografiju sa svjetiljkom na glavi, a bilo mi ju je jednostavno napraviti zahvaljujući integriranom samookidaču fotoaparata od 10 sekundi.
Nisam imao vremena za gubljenje stoga sam nastavio prema plaži. Tu je pravi potencijal ovog objektiva postao očit. Pokušao sam fotografirati polarnu svjetlost iznad Vestrahorna kako se održava na tankom sloju mora koji bi nastao na plaži kako bi se valovi povlačili, i to u veoma tamnim uvjetima. Ako zvuči kao nešto teško izvedivo, to je zato što to i jest veoma teško za izvesti! Kratko trajanje ekspozicije sada je bilo zaista važno kako me idući val ne bi zapljusnuo. Pri f/1,8 i ISO 4000 mogao sam snimiti dobro eksponiranu fotografiju unutar 4 sekunde. I kakav li sam samo rezultat dobio! Odsjaj polarne svjetlosti i Vestrahorna zajedno. Kakav zapanjujuć trenutak.
Sada sam odlučio ići u ekstreme – napraviti cjelokupne panoramske snimke tijekom povlačenja valova. Nevjerojatno je zabavno trčati od vala do vala na minus 10 stupnjeva pritom sve više ubrzavajući. Mokra i promrzla stopala su zajamčena. S tim u vidu, mala veličina i kompaktnost objektiva dobivaju još više na važnosti kada morate brzo reagirati dok bježite. To s ovim objektivom stvarno nije bio problem. Zahvaljujući širokom kutu pri 16 mm i posve otvorenom otvoru blende pri f/1,8, uspio sam napraviti panoramske snimke s odrazima na plaži. Da budem iskren, rezultat me oduševio. Oštrina je pri f/1,8 bila veoma dobra te su kome i vinjetiranje kod rubova slabo primjetni. No najbolje da sami pogledate slike!
Kada sam izgubio osjet u prstima i trebao predah, fotoaparat sam samo uperio prema nebu i napravio što je više pojedinačnih snimki moguće koristeći se funkcijom snimanja u intervalu. S njima možete kasnije napraviti snimku protoka vremena u postprodukciji. Fotoaparat je također uspio snimiti prekrasnu podoluju polarne svjetlosti. Ekspozicija je bila postavljena na svega 2 sekunde kako se polarna svjetlost koja se brzo kretala ne bi zamutila. Veliki otvori blende (f/1,8) ključni su za ovo jer u protivnom morate fotografirati pri vrlo visokim ISO vrijednostima.
Čim su mi se prsti zagrijali nastavio sam raditi panoramske snimke. Nakon otprilike 2 sata čarolija je nažalost završila. U zoru sam ponovno fotografirao Vestrahorn okupan prvim svjetlom dana. I tu se objektiv ponovno iskazao, snimajući pri f/13.
Na putu nazad zaustavio sam se na svjetski poznatoj Dijamantnoj plaži kako bih fotografirao “ledenjake” s glečera Vatnajökull pod prekrasnim svjetlom. Sve su fotografije bile pojedinačne i ponovno su me rezultati impresionirali.
Nakon toga Island su zadesile snažne oluje praćene udarima vjetra do 200 km/h. Zbog toga je bilo nemoguće fotografirati, a ja sam bio zahvalan na vedrom nebu koje sam imao. Na putu do aerodroma posljednje večeri gledao sam kroz prozor automobila i ugledao polarnu svjetlost kako prodire između oblaka. Našao sam dobru lokaciju za fotografiranje nadomak Reykjavíka, kuću s jezercem ispred nje. I ovdje mi se posrećilo te sam objektivom uspio fotografirati prekrasan odraz polarne svjetlosti. Kako sam i očekivao, postigao sam odlične rezultate pri f/1,8.
Da završim priču, stvarno sam uživao raditi s objektivom FE 16mm f/1.8 G. Mislim da je zaista odličan. Iznimno je lagan i kompaktan, a vrlo široki otvor blende i navoji filtra čine ga odličnim izborom za astrofotografiju i klasične fotografije krajolika. Za njega ću uvijek pronaći mjesta u svojoj fotografskoj torbi.
"To je posebna vrsta fotografije: nešto što nije vidljivo ljudskom oku, ali je stvarno"