Grupa Sonyjevih fotografa je 2021. godine u suradnji s tvrtkom Sony Nordic osnovala Sonyjeve istraživače divljine. Grupa trenutačno broji sedam Sonyjevih fotografa divljih životinja: Staffana Widstranda, Melissu Schäfer, Fredrika Granatha, Marcusa Westberga, Magnusa Lundgrena, Florisa Smeetsa i Roya Mangersnesa. Svim ovim fotografima zajedničko je iskustvo snimanja na Arktiku gdje su učinci klimatskih promjena vjerojatno očitiji nego igdje drugdje na svijetu.
Uz Sonyjevu podršku grupa istraživača divljine želi svojim fotografijama ispričati priču Arktika.
Jedan od osnivača ovog projekta je švedski fotograf Staffan Widstrand. Govoreći o grupi, Staffan je objasnio kako oni “žele podijeliti radost divljine kako bi se više ljudi zaljubilo u našu prirodnu baštinu jer će čovjek zaštititi ono što voli. No, kako voljeti nešto što nikada niste vidjeli?”
“Mislim da svi dijelimo isti cilj”, kaže Fredrik Granath, još jedan od Sonyjevih istraživača divljine, i objašnjava kako grupa želi “smanjiti udaljenost između ljudi i prirode.” Sonyjevi istraživači divljine žele doprijeti i do onih ljudi koji još nisu svjesni klimatskih promjena tako da spektakularan, no osjetljiv svijet divljih životinja i krajolika učine vidljivijim.
Ponekad se nađete u situaciji da se obraćate onim ljudima koji su već svjesni problema. Svoj doseg moramo proširiti na mase, tako da ne obuhvaća samo uobičajenu publiku za fotografije divljih životinja i prirode,” kaže Fredrik. “Stvarno želimo doprijeti do ljudi, dirnuti ih u srce. Kada to postignemo, ljude možemo temeljitije promijeniti i inspirirati. Naša je misija nastaviti pronalaziti načine na koje ćemo to učiniti.”
Fredrik je iskusan producent i fotograf s više od 20 godina iskustva rada na Arktiku. Posljednjih sedam godina s njime zajedno radi njegova partnerica Melissa Schäfer.
“Kada ste na ledu, a pred vama je polarni medvjed, imate osjećaj da može namirisati vaše misli,” kaže Fredrik. “Stari inuiti znali su reći da ne smijete misliti loše o medvjedima jer biste ih mogli razljutiti. Njihovo držanje i inteligencija nama su teško shvatljivi. Možda su inteligentniji od nas, no na veoma drugačiji način.”
Sa sobom su na Arktik ponijeli Sonyjeve objektive FE 16-35mm f/2.8 GM, FE 24-70mm f/2.8 GM II i FE 70-200mm f/2.8 GM OSS II te supertelefoto objektiv FE 600mm f/4 GM OSS. Svaki od njih pomogao im je da ispričaju različiti dio životne priče polarnih medvjeda.
“Pričamo priču Arktika, manje-više kroz oči polarnog medvjeda,” Fredrik objašnjava. “Polarnom medvjedu dajemo glas jer ima priču za ispričati o svima nama. Svoju budućnost možemo vidjeti tako da promatramo što se događa polarnom medvjedu.
Led se topi. Zaleđeni ocean nužan je polarnom medvjedu kako bi preživio i napredovao. On mu je izvor hrane. Bez zaleđenog mora nema ni polarnog medvjeda. Izumrijet će. Na Arktiku radimo već godinama i zbog toga možemo vidjeti promjene do kojih je s godinama došlo. Imamo fotografije toga kako je izgledao prije 10 ili 15 godina. Usporedba visokih regija Arktika nekad i sad je brutalna, kao da gledate dva posve različita mjesta.”
Suočeni s brojnim šokantnim i negativnim vijestima o klimatskim promjenama, Frederik i drugi Sonyjevi istraživači divljine podjednako žele prikazati i prekrasne dijelove ovog područja. Pozitivne slike jednako su važne za širenje poruke o tome što se događa kao i negativne vijesti.
“Možete opisati horor i strah od toga da se polarni medvjedi utapaju u rastopljenom ledu. Znate o čemu govorim, sumornim vijestima o tome kako je sve užasno i kako se svijet bliži kraju. No, tu leži opasnost od toga da se ljudi jednostavno isključe, da pomisle kako su problemi preveliki, da sve ovisi o političarima i da oni sami ne mogu ništa napraviti. Alternativa je naša filozofija, prikazati ljepotu i čuda Arktika te kakva su polarni medvjedi nevjerojatna stvorenja. To potom želimo iskoristiti da potaknemo ljude da osjete vezu i postanu svjesni toga da je planet Zemlja naš dom za koji se trebamo brinuti,” kaže Fredrik.
Melissa i Frederik su s DSLR fotoaparata prešli na Sony Alpha 1 pred nekoliko godina tijekom jednog putovanja na kojem su željeli fotografirati polarne medvjede. Odmah ih je impresioniralo praćenje automatskog fokusiranja fotoaparata koje im je pomoglo snimiti odlično izoštrene slike polarnih medvjeda koje su susreli. “Kada samo se vratili kući s našeg prvog putovanja na Arktiku na koje smo ponijeli fotoaparat Alpha 1, sjećam se da sam prenio sve datoteke s memorijskih kartica na računalo. Prolazio sam kroz slike i nisam mogao vjerovati koliko su kvalitetne bile, sve do razine piksela. Bile su nevjerojatne. Kvaliteta Sonyjeve opreme je fantastična,” Frederik objašnjava.
Arktik je jedna od najzahtjevnijih lokacija za snimanje, no Frederika je impresioniralo u kojoj je mjeri fotoaparat Apha 1 bio dorastao izazovu.
“Alpha 1 radi iznimno dobro u hladnim uvjetima, stvarno može raditi u svim uvjetima. Kao i kod svakog drugog fotoaparata, morate paziti na kondenzaciju prilikom prelaska iz toplog okruženja u hladno i obrnuto. Morate paziti i na baterije i pokušati ih držati toplima, no zahvaljujući tome koliko je tehnologija baterija danas dobra to više nije toliki problem kao nekad.”
Jedan od načina na koji Sonyjevi istraživači divljine putem svojih nevjerojatnih slika dopiru do više ljudi i šire svoju poruku je održavanje predavanja i izlaganja koja Sony podržava na nordijskom području. “Održali smo izlaganja u Švedskoj,” kaže Fredrik, “a pred nekoliko smo mjeseci bili u Finskoj.”
“Do ljudi možete doprijeti na različite načine, primjerice putem društvenih mreža, no to je kratkotrajno i površno. Putem društvenih mreža lako ćete doprijeti do 100 tisuća ili čak milijun ljudi. Ako pak objavit knjigu ili časopis ili održite predavanje, doprijeti ćete do manjeg broja ljudi, no uz malo sreće to će biti mnogo smislenije.”
Staffan Widstrand, Sonyjev istraživač divljine, smatra da im grupni rad omogućuje da inspiriraju jedni druge i dijele svoje vještine za ostvarivanje značajnijeg cilja.
“Zasad sam uživao dijeliti vrijeme i raditi s bistrim umovima i izvrsnim profesionalcima. Svi dijelimo iskrenu strast prema divljim životinjama, ljudima i našoj prirodnoj baštini. Timski rad ujedno rezultira mnogim vizualnim inspiracijama i dijeljenju tehničkog znanja, što uključuje čak i edukacije sa Sonyjevim stručnjacima.”
“Bilo je divno raditi sa Sonyjem,” Fredrik dodaje. “Bili su odlični prema nama i uvijek su nas bili spremni podržati kada smo ih tražili za pomoć. Također nam pomažu u dijeljenju poruke i dopiranju do nove publike. Svi radimo zajedno na postizanju istog cilja, a to je da naš dom, planet Zemlju, učinimo mjestom na kojem možemo živjeti u skladu s prirodom i štititi je.”
Sonyjevi istraživači divljine drže i online predavanja i izlaganja kako bi ljudi mogli naučiti više o prirodoslovnoj fotografiji te o tome kako Sonyjevi istraživači divljine vide učinke klimatskih promjena u svom radu. Od razgovora o fotografiji, klimatskim promjenama i divljim životinjama, pratiti što nam ove grupa sprema za 2023. godinu.